U narodu ga još zovu posavski konj, posavec i posavski bušak.
Hrvatski posavac ima ne odviše dugu glavu, suhu, karakteristično širokih nozdrva i izraženo bistrih očiju te male, stršeće uši. Vrat mu je čvrsto nasađen na greben, kratak i lijepo oblikovan s gusto preljevajućom grivom. Zbijenog je i čvrstog trupa, jednako izražen u sva tri dijela. Sapi su raskoljene, češće strme s niže nasađenim repom bogatog strunom. Noge su relativno suhe s kratkom cjevanicom, pravilnog su stava s kičicama obraslih kratko nakostriješenih dlačica. Od boja prevladava dorat, češće tamni, nego svijetli. Isto tako javlja se kao vranac, rjeđe kao sivac i alat. Šara boja nije poželjna u uzgoju.
Ranozrela je pasmina, čvrste konstitucije, dobrog zdravlja i dugovječnosti. Posjeduje uravnotežen karakter, izraženu volju i upornost u radu. Skroman je i jednostavan u hranidbenim zahtjevima. Od ranog proljeća do kasne jeseni uzgaja se na posavskim pašnjacima, a zimi u staji uz sijeno s par klipova kukuruza.
Najbolje rezultate u uzgoju i upotrebi s obzirom na uzgojni cilj i povijest postiže u ravničarskom kraju koji obiluje vodenim tokovima i naplavnim šumama te pašnjačkim površinama. Miran, dobroćudan i podoban je za vuču u šumi, kao i za rad na oranicama pod plugom, a odličnog je držanja i kasa u šlavoneru.
Njegova ekonomska vrijednost, kao i svih ostalih pasmina radnih konja u nas pa i u svijetu, izgubila se pojavom mehanizacije u poljoprivredi. Danas svoju vrijednost iskazuje u športu - rekreativno jahanje, hipoterapija te kao dio ekološke cjeline parkova prirode i nacionalnih parkova. Isto tako ova se pasmina upotrebljava za proizvodnju mesa i speci? čnih proizvoda od konjskog mesa.
Država stimulira putem novčanih poticaja u znatnoj mjeri očuvanje i zaštitu pasmine, a u provedbi programa izravno sudjeluju uz Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, udruge uzgajivača hrvatskog posavca te Hrvatski stočarski centar Zagreb.
Za ovu pasminu potrebno je naglasiti njezinu izuzetnu ekološku vrijednost. Gledano u stočarskoj proizvodnji ovaj vid konjogojstva pridonosi biološkoj raznolikosti proizvodnje na obiteljskom gospodarstvu, ali samo tamo gdje je ekonomski isplativ, odnosno na područjima s otežanom poljoprivrednom proizvodnjom s naglaskom na vlažna staništa. Valja napomenuti da je konj, općenito, ekološki najčistija od svih vrsta domaćih životinja.
Hrvatski posavac ima ne odviše dugu glavu, suhu, karakteristično širokih nozdrva i izraženo bistrih očiju te male, stršeće uši. Vrat mu je čvrsto nasađen na greben, kratak i lijepo oblikovan s gusto preljevajućom grivom. Zbijenog je i čvrstog trupa, jednako izražen u sva tri dijela. Sapi su raskoljene, češće strme s niže nasađenim repom bogatog strunom. Noge su relativno suhe s kratkom cjevanicom, pravilnog su stava s kičicama obraslih kratko nakostriješenih dlačica. Od boja prevladava dorat, češće tamni, nego svijetli. Isto tako javlja se kao vranac, rjeđe kao sivac i alat. Šara boja nije poželjna u uzgoju.
Ranozrela je pasmina, čvrste konstitucije, dobrog zdravlja i dugovječnosti. Posjeduje uravnotežen karakter, izraženu volju i upornost u radu. Skroman je i jednostavan u hranidbenim zahtjevima. Od ranog proljeća do kasne jeseni uzgaja se na posavskim pašnjacima, a zimi u staji uz sijeno s par klipova kukuruza.
Najbolje rezultate u uzgoju i upotrebi s obzirom na uzgojni cilj i povijest postiže u ravničarskom kraju koji obiluje vodenim tokovima i naplavnim šumama te pašnjačkim površinama. Miran, dobroćudan i podoban je za vuču u šumi, kao i za rad na oranicama pod plugom, a odličnog je držanja i kasa u šlavoneru.
Njegova ekonomska vrijednost, kao i svih ostalih pasmina radnih konja u nas pa i u svijetu, izgubila se pojavom mehanizacije u poljoprivredi. Danas svoju vrijednost iskazuje u športu - rekreativno jahanje, hipoterapija te kao dio ekološke cjeline parkova prirode i nacionalnih parkova. Isto tako ova se pasmina upotrebljava za proizvodnju mesa i speci? čnih proizvoda od konjskog mesa.
Država stimulira putem novčanih poticaja u znatnoj mjeri očuvanje i zaštitu pasmine, a u provedbi programa izravno sudjeluju uz Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, udruge uzgajivača hrvatskog posavca te Hrvatski stočarski centar Zagreb.
Za ovu pasminu potrebno je naglasiti njezinu izuzetnu ekološku vrijednost. Gledano u stočarskoj proizvodnji ovaj vid konjogojstva pridonosi biološkoj raznolikosti proizvodnje na obiteljskom gospodarstvu, ali samo tamo gdje je ekonomski isplativ, odnosno na područjima s otežanom poljoprivrednom proizvodnjom s naglaskom na vlažna staništa. Valja napomenuti da je konj, općenito, ekološki najčistija od svih vrsta domaćih životinja.
